ZAŠTO JE 1. APRIL DAN ŠALE I KAKO SE PROSLAVLJA U SVETU

Dobrodošli na blog timozesve!

Svi znate da je 1. april Dan šale, ali da li znate zašto je baš 1. april uzet za Dan šale? Pročitajte tekst u nastavku kako biste dobili odgovore na sva vaša pitanja vezana za ovaj dan!

Pročitajte i ove prvoaprilske postove:

TOP 20 NAJLUDJIH SVETSKIH PRVOAPRILSKIH ŠALA IKADA – NEKE SE NISU ZAVRŠILE KAKO TREBA

TOP !% PRVOAPRILSKIH ŠALA

Obeležava se već vekovima, ali je njegovo poreklo nejasno, ne postoji tačno definisan odgovor na ovo pitanje, ali postoji dosta teorija o tome zašto baš ovaj dan. National Geographic je objavio četiri najzanimljivije teorije o ovom veselom prazniku Pročitajte sve ove teorije i u komentarima napišite koja teorija vam je najzanimljivija:

1. BIBILIJA

Poreklo ovog međunarodno priznatog dana datira još od biblijskih dana. Ova teorija ističe da se praznik šale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da proveri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvrđeno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kurana.


Još jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad baš na ovaj dan. Ovaj put je često nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada računa kao Dan šale.

2. RIM

Šale koje su se odvijale 1. aprila takođe datiraju iz vremena drevnog Rima. Smatra se da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vreme prolećne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale. Postoje mišljenja da koreni tog „praznika“ dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji stanovnici umeli da se dobro zabavljaju, smišljajući različite šale.

Takođe, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje žita i žetve. Proserpinina majka je mogla samo da čuje glas svoje ćerke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog sveta.

3. PRELAZAK SA JULIJANSKOG NA GREGORIJANSKI KALENDAR

Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon prolećne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. U srednjem veku, veći deo Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagovesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.

Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobaveštenih“, ismevajući njihova zastarela slavlja.

4. BRITANSKA KULTURA

Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII veka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi prošao, proglašavao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da prođe kroz deo grada Notingemšira. Kada su čuli planove kralja, građani su odlučili da mu ne dozvole da uđe u grad. Kralj je zbog toga poslao vojsku, kako bi kaznio neposlušne građane, ali kada je vojska stigla, ceo grad se upustio u budalaste aktivnosti. Kada je čuo kako su se ponašali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suviše glupim za kaznu.

KAKO SE 1. APRIL PROSLAVLJA U SVETU

FRANCUSKA


U šesnaestom veku, u Francuskoj se kao početak Nove godine uzimao prvi april. Slavilo se svuda, sa raskalašnim zabavama, uz puno vina i poslastica, do kasnih jutarnjh sati.

Tradiciju dočekivanja Nove godine u proleće je prekinuo Papa Grgur 1562.godine, kada je kao početak nove, kalendarske, godine uzet prvi dan januara. Međutim, među brojnim podanicima katoličke crkve, bilo je onih koji se sa odlukom uvaženog pape nisu slagali, kao i onih koji za tu odluku jednostavno – nisu čuli. Oni su nastavili da novu kalendarsku godinu započinju prvog dana aprila, što je za ostatak stanovništva bio odličan povod za izrugivanje ”slavljenika” i zbijanje šala na njihov račun. 

“Slavljenici” su nazivani “aprilskim budalama”, i bili su predmet brojnih šala, od kojih je najčešća bila da ih ubeđuju kako je nešto istina, iako je potpuna laž.

Aprilska riba – “Poisson d'Avril”

Danas se u Francuskoj prvi dan aprila obeležava kao dan “aprilske ribe” odnosno "Poisson d'Avril." Deca širom Francuske zbijaju šale sa svojim vršnjacima tako što im na leđa kače ribe, napravljene od papira. Kada nosilac ribe otkrije “plen” na leđima, za njim ostala deca, koja su učestvovala u kačenju, viču “ Aprilska riba”.

SAD

Amerikanci na prvi april zbijaju šale sa prijateljima i strancima. Jedna od najpoznatijih šala na 1.April ( ili na Dan budala, kako se još ovaj dan popularno naziva ) u Americi je da se upre prstom u cipele sagovornika i kaže :“Odvezana ti je pertla”.

U devetnaestom veku, američki učitelji su se sa svojim djacima šalili tako što su upirali prstom u nebo i iznenađeno govorili: “ Pogledaj, jato pingvina!”. Popularna šala medju američkim školarcima je da jedni druge ubedjuju da je škola otkazana, iz raznih, uglavnom, neverovatnih, razloga. Koja god da je šala u pitanju, kada neko nasedne, u Americi se obavezno kaže “Aprilska budalo!" (“April Fool!").

ENGLESKA
Englezi misle da je Dan šale preuzet sa Istoka i 1. april zovu „Danom svih glupaka“.

FINSKA I ŠVAJCARSKA

Finci taj dan povezuju sa prolećnim podučavanjem dece o privrednim radovima, a slično je i u Švajcarskoj.

HOLANDIJA

U holandskom Eindhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave „ekskluzivne“ vesti, kao na primer o dolasku nekih svetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.

NEMAČKA

Nemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala, a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Hristov izdajnik.

BALKAN

Običaj zbijanja prvoaprilskih šala nije zaobišao ni balkanske prostore, a često se i u medijima moglo naći ponešto što bi „iznenadilo“ čitaoce.

DA LI ZNATE DA SE ZBIJANJE ŠALA ZAVRŠAVA U 12 ČASOVA?

Iako je jedan od najpopularnijih medjunarodnik praznika, malo ljudi zna da je vreme za smicalice i šale dozvoljeno samo do dvanaest popodne.

Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priredjuju šale do podneva 1. aprila, medjutim, ako to rade posle tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.

SMEH KAO LEK

Opšte je mišljenje da je smejanje lekovito. Smeh opušta telo i duh. Da li ste znali da je desetak minuta glasnog smeha na dan u rangu terapeutskog opuštanja u trajanju od 45 minuta?

Stručnjaci su nebrojenim studijama dokazali da se, dok se smejemo, broj otkucaja srca smanjuje, pritisak opada, mišići se više ne grče, jer se um i telo opuštaju.

Zanimljivo je da duži “napadi” smeha imaju efekat dobrog fizičkog treninga, jer organizam potroši od deset do četrdeset kalorija tokom 25 minuta smejanja.

Smeh jača imunitet, ali je melem i za hormone, pa ne samo da dovodi do fizičkog olakšanja, nego i odvraća ljude od mračnih i depresivnih misli, ljutnje, krivice i stresa.

Zahvaljujući njemu, smanjuje se nivo kortizola i dopamina, pa čovek ulazi u antidepresivno stanje.

Uspešna prvoaprilska šala je ona nakon koje se svi smeju, a najviše osoba koja je bila “žrtva” iste. Poznati američki humorista i pisac Mark Tvejn je na temu prvoaprilskih šala izjavio : 

“Prvog dana aprila saznajemo kakvi smo ostalih 364 dana u godini”.  

Hvala vam što ste izdvojili svoje vreme da pročitate još jedan post na mom blogu. Prijavite se na blog kako biste bili obavešteni kada objavim novi post!

Zapratite me na instagramu na timozesve, pišite mi u DM-u ukoliko vam je potreban neki savet ili jednostavno prijatelj koji će vas saslušati i posavetovati.
Takodje mi pišite u komentarima šta biste želeli da vidite na mom blogu!

PS Ne zaboravi da TI MOŽEŠ SVE!

Коментари